Prehrambena Industrija - Bosna i Hercegovina

Med iz BiH u Palestini i Dubaiju

Ako želite da provjerite da li je med pravi ili vam je neko podvalio šećernu smjesu, uzmite kašiku meda i ubacite ga u čašu kole. Ukoliko kola počne pjeniti i izlaziti iz čaše budite sigurni da ste prevareni, da ste kupili med od šećera.

Objasnio nam je ovo Jusuf Hujdur, pčelar iz Buturović Polja, koji se pčelarstvom bavi godinama, a posao se u porodici već tradicionalno prenosi.

Sve se proda

Hujdur, kako nam je kazao, ima 150 košnica, a njegov brat 100. Pčelarstvo je, kaže, mukotrpan posao, ali se isplati baviti se njime.

- Pčele se za sljedeću godinu počinju pripremati već u augustu, tako da smo mi već počeli raditi na tome, a rezultate ćemo imati tek u junu, kada je prvo vađenje meda. Što se tiče ove godine, ona je bila jako dobra. Izvadio sam četiri tone meda, a moj brat dvije. Uglavnom prodajemo na sajmovima i u kući, a uskoro ćemo imati jednu isporuku u jednu zemlju Bliskog istoka, koji je pčelarima jako privlačna jer je tamo najskuplji med. Radi se o Palestini, a prvu turu šaljemo u oktobru pa ćemo vidjeti kako će to proći i onda ćemo vidjeti šta ćemo dalje, kazao je Hujdur.

Pčelarstvom se dvadesetak godina bavi i Hamid Čajić, pčelar sa Ilidže, koji je također zadovoljan rodom ove godine. Kako je kazao, pčelarstvo je posao od kojeg se, ako se pošteno radi, može fino živjeti, ali se ne može obogatiti.

- Ovo je neki prosjek običnog čovjeka. Sve što pčele naprave uspijem prodati, a uglavnom prodajem na domaćem tržištu, po sajmovima i kući. Međutim, izvozimo nešto malo u Dubai, imamo neki dogovor da svakih desetak dana šaljemo po deset kilograma meda tamo. Med koji šaljemo je ispitan, bio je na ispitivanju i u Dubaiju i kod nas, kazao je Čajić.

Pčele Čajić čuva u raznim mjestima, u Stocu, Mostaru, Posavini, Žepi, Bjelašnici..., a ima oko 200 košnica. Cijena meda se kreće od 15 do 20 KM, što nije skupo, smatra Čajić, jer se radi o zaista pravom i prirodnom medu.

- Nije me sramota reći da je med 20 KM jer se radi o pravom medu, to je sve pčela donijela. Nisam ja stručan da kažem da neki med ne valja, ali činjenica je da je mnogo meda na tržištu koji je jeftiniji, a nije pravi, ali ljudi to prepoznaju, stoga ja nemam problema sa prodajom. Imam svoje stalne kupce, a uvijek se pojave i novi, kazao je Čajić, te dodao kako se mnogo meda uvozi, te kako nema potrebe za tim. Naš med bi, smatra on, mogao biti prepoznat i u svijetu ukoliko bi mu se ukazala prilika za to.

Edukacija kupaca

Da je mnogo onih koji prodaju med koji nije pravi, istakao je i Hujdur, koji je kazao kako se pravi pčelari protiv takve konkurencije mogu boriti samo kvalitetom koji je, na kraju, i prepoznat od kupaca.
 
- Ljudi prepoznaju kvalitet i obično nam se vraćaju stari kupci, a stalno dolaze i novi. Osim što prodajemo med, mi se trudimo i da edukujemo kupce kako da prepoznaju pravi med, što je u našem interesu, svima koji se ozbiljno bave pčelarstvom. Mi, osim meda, prodajemo i neke trave za čaj, a uglavnom se tu radi o nekih 30-ak trava koje možemo nabrati na našim planinama, a radi se o kantarionu, majčinoj dušici, žari, šipurku i drugim, istakao je Hujdur.
 
Mirso Poturak iz Sarajeva u Jeleču čuva 105 košnica pčela, a osim meda prodaje polen, propolis i sve proizvode od meda. I Poturak je ovu godinu ocijenio kao veoma dobru, te kazao kako svoje proizvode uglavnom prodaje na sajmovima i u kući. Nije ni pokušavao da izvozi, jer nema dovoljne količine za izvoz, a i smatra da je bolje da građanima BiH ponudi kvalitetan med.

Sajam pčelarstva na Ilidži u organizaciji Udruženja Behar, a održava se do petka ove sedmice.